Čitalačka pismenost

Čitalačka se pismenost definira kao sposobnost razumijevanja, promišljanja i angažmana u pisanim tekstovima radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastitoga znanja i potencijala te aktivnoga sudjelovanja u društvu. 

Razina čitalačke pismenosti, prema nekim je istraživanjima, faktor koji povećava vjerojatnost da će netko do svoje 21 godine nastaviti svoje školovanje umjesto da počne raditi, i tako završi svoju obrazovnu putanju. Postoje i podatci da su razine čitalačke pismenosti učeničkih populacija neke države prediktivnije kao indeksi njenoga budućeg gospodarskog rasta, od obrazovnoga postignuća tih populacija. 

Čitalačka se pismenost odnosi i na tiskani i na elektronski medij.Svaki od tih medija ima svoje zakonitosti, pa su tako tekstovi u tiskanom mediju fiksni i statični, nalaze se u knjigama časopisima ili novinama, dok su elektronički tekstovi prikazani na zaslonima elektronskih uređaja. U odnosu na tekstove u tiskanom mediju, čitanje elektroničkih tekstova zahtjeva niz novih strategija. 

Tako traženje podataka na internetu traži pregled obimnijeg tekstualnoga materijala tipom informativnog ili brzog čitanja tzv. prelijetanja (engl.skimming) i skeniranja (engl. scanning), ali isto tako zahtijeva i pomno pronalaženje specifičnih podataka. Ovaj dio čitalačke pismenosti vezan je uz sposobnost objedinjavanja, tumačenja i provjeravanja vjerodostojnosti izvora iz kojeg se podatci dobivaju.Najvažniji je aspekt u takvom čitanju promišljanje i kritičko procjenjivanje pročitanoga internetskoga „hiperteksta“.U čitalačkoj pismenosti, u domeni vrsta teksta, bitno je razviti strategije za ovladavanje svim podvrstama teksta. Te su podvrste:

Te su podvrste

  1. Deskriptivni tekstovi ili oni tekstovi koji najčešće odgovaraju na pitanje „što“. Primjeri deskriptivnih tekstova su opisi u turističkim vodičima, katalozima ili opisi nekih tehničkih procesa u tehničkim priručnicima. 

  2. Narativni tekstovi ili oni tekstovi koji odgovaraju na pitanja „tko, što, kada, gdje“ Primjeri ovih tekstova su romani, pripovijetke, drame, biografije, novinske vijesti i reportaže ili blogovi u elektronskom mediju. 

  3. Ekspozitorni ili znanstveni tekstovi ili oni koji odgovaraju na pitanja „kako, u koju svrhu ili zašto“. Primjeri su tekstovi u kojima se oblikuju definicije i objašnjenja koncepata. To su tekstovi udžbenika, u kojima osim tekstova ima i dijagrama, grafikona, koncepata, mapa. Takvi su i elektronički tekstovi u enciklopedijama poput Wikipedie. 

Dobro razvijena čitalačka pismenost zahtijeva također i pouzdanu orijentaciju u svojstvima prekinutosti i neprekinutosti tekstova, tj.podjednako dobro snalaženje u tekstovima koji su pisani kao neprekinuti niz rečenica, kao i u onim, pisanim kao popis nekih tvrdnji ili stavki te stoga prekinutim. 

Čitalačka se pismenost, osim na tipovima tekstova, razvija i u raznim aspektima aktivnosti čitanja.
Ti su aspekti
:

  • Pristupanje i pronalaženje podataka

  • Objedinjavanje i tumačenje

  • Promišljanje i procjenjivanje

U svim navedenim tipovima i aspektima tekstova čitalačka pismenost ima šest razina: 

Prva je razina pronalaženje samo jednog eksplicitno navedenog ili istaknutog podataka u sintaktički jednostavnom tekstu s poznatim kontekstom i tipom teksta. Na ovoj se razini u domeni objedinjavanja i tumačenja teksta traži prepoznavanje neke jednostavne misli koja je nekoliko puta istaknuta u tekstu. 

Druga je razina pronalaženje jednog ili više neovisnih i eksplicitno navedenih podataka i prepoznavanje glavne teme ili autorove namjere u tekstu te stvaranje jednostavnih veza između podataka navedenih u tekstu i općeg, svakodnevnoga znanja.

Treća je razina ona, na kojoj se od učenika traži da pronađu neki podatak za koji moraju biti zadovoljeni samo neki uvjeti, i do kojeg moraju doći zaključivanjem. 

Na ovoj se razini traži prepoznavanje glavne misli u tekstu, razumijevanje odnosa i konstruiranje značenja. Na ovoj je razini potrebno da se učenik može nositi s nekim ometajućim pojedinostima teksta. Na ovoj su razini i negativno formulirane ideje kao npr. navedi koja se od ponuđenih rečenica slaže s tvrdnjom: Unatoč uvriježenom mišljenju slonovi imaju dobru ravnotežu

a) većina ljudi misli da slonovi imaju dobru ravnotežu i u pravu su

b) većina ljudi ne misli da slonovi imaju dobri ravnotežu i u krivu su 

c) većina ljudi ne misli da slonovi imaju dobru ravnotežu i u pravu su 

d) većina ljudi misli da slonovi imaju dobru ravnotežu i u krivu su 

Također, u tekstu se traži povezivanje s općim znanjem, osobnim iskustvom i vlastitim stavovima. 

Četvrta je razina ona na kojoj se traži složenija analiza, pronalaženje i povezivanje različitih podataka, pa i onih skrivenih. Učenici trebaju točno razumjeti dugački ili kompleksni tekst čiji im je sadržaj ili oblik nepoznat.

Peta i šesta razina uglavnom se odnose na pronalaženje skrivenih podataka u tekstu, implicitno zaključivanje i obraćanje pozornosti na te podatke koji nisu očiti u tekstu. U svim se aspektima čitalačke pismenosti na ovim dvjema zadnjim razinama traži snalaženje s konceptima koji su suprotni očekivanjima. 

Postupno ovladavanje razinama čitalačke pismenosti presudno je važan zadatak i za djecu sa specifičnim teškoćama učenja, jer je kao što je ranije rečeno, preduvjet u postizanju osobnih ciljeva u obrazovanju, razvoju vlastitoga znanja i aktivnome sudjelovanju u društvu. 

PISA (2009) Čitalačke kompetencije za život, Zagreb