Pošalji upit

• Naslovnica
• Jezične, govorne i komunikacijske teškoće
• Artikulacijski poremećaji

Artikulacijski poremećaji

Artikulacijski poremećaji su poremećaji izgovora glasova što znači da je narušena njihova motorička izvedba.

• Omisija – nečujna realizacija ili ispuštanje glasova ili samo nekih njegovih dijelova, npr. dijete koje nije usvojilo glas r nadomjestit će skupinu vokal+r produžavanjem glasova ispred ili iza poremećenog glasa; pa će riječ krava izgovarati kao kaava, a sprava će postati spaava

• Supstitucija - zamjena glasova – najčešće nerazvijenog glasa glasom koji već postoji iz istog izgovornog sustava), npr. zamjena glasa lj glasom j – pa će umjesto riječi ljubav dijete izgovarati jubav; 

• Distorzija - nepravilan izgovor glasova. Primjer kad dijete kaže: "Mama vidi kako je najasla vejika tjava", a mama će na to "Misliš trava". Na što dijete može ponoviti "Da mama pa to sam i jekao". U ovom primjeru smo vidjeli dvije vrste grešaka u izgovaranju glasova: 1. omisiju i 2. supstituciju. Kod distorzije ili nepravilnog izgovaranja glasova drugačiji je slučaj. Raspon distorzija vrlo je velik te se može kretati od jedva zamjetljivog odstupanja do gotovo supstitucije i same omisije.

Potrebno je jasno odvajati artikulacijske i fonološke poremećaje. Artikulacijski su posljedica slabije pokretljivosti i spretnosti govornih organa ili anatomske nepravilnosti zubi, nepca, podjezične vezice ili usana.

Za razliku od artikulacijskih poremećaja kao poremećaja motoričke izvedbe glasova, fonološki su premećaji drugačije naravi, tj. u njima je narušena djetetova svjesnost nekog glasa i njegova položaja u riječima. Fonološke teškoće su ne na izgovornoj nego na mentalnoj razini fonološkoga sustava. Iz takve naravi poremećaja dijete može ponekad ispravno izgovarati neki glas, a ponekad ne, pogreške u izgovoru su nesustavne i stoga teže otklonjive.